css-dock-top_con_js_y_css_incluido


martes, 21 de junio de 2022

Ore Ru

Ore Ru
(en guaraní)

Ore Ru, yvágape reiméva,
Toñembojeroviákena nde réra,
Ta ore añuamba ne mborayhu,
Tojejapo ne rembipota ko yvy ári, yvágape guáicha.
Eme’ẽmo oréve ko ára kovape ore rembi’urã, opa ára roikotevẽva;
Eheja reíkena oréve ore rembiapo vaikue, roheja rei háicha ore rapichápe hembiapo vaikue ore ndive;
Aníkena reheja roike rojepy’ara’ã vai haĝuáme
Ha ore pe’a kena mba’e pochy poguygui.
Amén.

Padre Nuestro
(en castellano)
 

Padre Nuestro, que estás en los cielos,
Santificado sea Tu Nombre,
Venga a nosotros tu reino,
Hágase Tu voluntad aquí en la tierra como en el cielo,
Danos hoy nuestro pan de cada día,
Perdona nuestros pecados, así como nosotros perdonamos a los que nos ofenden,
No nos dejes caer en la tentación,
Y líbranos del Maligno.
Amén

Pater noster
(en latín)

Pater noster, qui es in cælis:
sanctificétur nomen tuum;
advéniat regnum tuum;
fiat volúntas tua, sicut in cælo, et in terra.
Panem nostrum cotidiánum da nobis hódie;
et dimítte nobis débita nostra, sicut et nos dimíttimus debitóribus nostris;
et ne nos indúcas in tentatiónem;
sed líbera nos a malo.
Amen.

Araro'y - Invierno

ARARO’Y – INVIERNO
Ohai: David Galeano Olivera

El día 21 de junio hace se entrada el invierno, caracterizado por los días fríos y lluviosos. Durante esta estación todos usamos ropas abrigadas y tendemos a permanecer más tiempo al interior de nuestras viviendas, más juntos. Por otra parte, según la expresión popular, los días son más cortos y el cielo está cubierto mayormente de nubes. En la campiña, al oscurecer, con mucho frío, la familia se reune en la cocina, alrededor del fuego, sentados en silletas, tomando el mate caliente, mientras en los palos asadores se cuece el chipa kavure y mientras tanto, se narran los cuentos sobre póra, pombéro, plata yvyguy, jasy jatere o luisô. Ára 21 jasypoteî jave oike arajere hérava araro’y, oguerúva hendive ro’y ha ama. Ipukukue javeve maymávante jaipurujoa ao aku ha ñaimeve ñande rogapýpe ha ñañandu jajoajuveha. Upéicha avei, ñane retâygua he’iháicha, umi ára mbykyve ha yvága katu oñemo’â araípe. Okaháre, ka’arupytûvo, ro’y reheve, pehênguekuéra ijaty tataypýpe, tata jerére, oguapy apykape ári, okay’u aku porâ, ombojy ha ho’u chipa kavure ha upe aja oñemombe’u káso póra, pombéro, pláta yvyguy, jasy jatere terâ luisô rehegua.

❄️ ARARO’Y
Bartolomé Colmán mba’e

I
Ojeréma pe yvytu hasê po’i ohasa;
Araro’y ogueru mboriahu nupâha.
Pe yvága ahecha iñipytû hû vai;
Kuarahýpe omo’â pe hovýva arai.

II
Hapykuéri ogueru aipo ĝuaimi ñani,
Mbyjakuéra ijaturu oñeñuvâ chovimi
Yvyra hoguekuipa, ndojekuaavéi yvoty;
Ojeiko kirirîmba, ndepy’a rehe oguapy.

III
Haitymígui nosêvéi horýva ky guyrami;
Omondoho ipurahéi, iro’ýgui anga avei
Aipo ka’arupytû mamópa terehecha
Osêva ta’yrusu hembiayhu ndive oguata.

IV

Pyharepytévo opa yvytu kysê râimbe;
Ro’yhomitarôgua yrypy’aháma oñehê
Péva katu mba’ete, kóga ra’y ojukapa.
Kokueygua etaite jepy’apýpe opyta
Ro’ýpe ndajavy’ái, hi’âintéma ohasa;
Iporâve ky mbyry’ái mboriahúvape ĝuarâ
Guaranikuéra, araro’ýpe, tataypýpe

🔥 TATA
Ohai: David Galeano Olivera

I
Kuarahy ojope
Oparupirei
Omyasâi tata
ha upe ipytúpe
Ohovere, ohapy
Ohesy, omboyku
Opaite mba’e
Haperâme oîva,
Tuicha ha michîva
Hatâ ha hu’ûva
Imbarete ha ikangýva
Ipohýi ha ivevúiva
Taha’e ha’éva
Oñesûpehê
Tata renondépe
Oîgui ipype
Ñande Ru pytu

II
Ndéniko Tata
Temimoî tuichavéva
Remoingovéva yvypóra
Nde pytu marangatúpe.
Nendive oî avei
Y, yvy ha yvytu
Irundyvéva mba’e
Pu’akavusu ruvicha.
Opavave jaikuaa
Nderehe’ŷ tata
Mba’eve ndoikóiha
Ndéniko ha’e
Ñande Ru pu’aka
Ñande Ru pytu
Tekove me’êha

III
Nderehe oî
Mandu’a opaichagua
Akói reñemomorâ
Araro’y oikekuévo.
Tapŷimimi oîháicha
Rejope nde pytúpe
Ko’ê ha ka’arupytû
Ojeguapy ndejerére
Ha ñomongeta kyre’ŷme
Remyendy jekupyty ha vy’a
Maymáva ñe’âme
Ha ytakumi, kay’uhápe
Vevúi asy rembyaku
Opavave retepy.

IV
Huâ Marangatu árape
Ha’éva nde rerekua
Mandu’a nderehe oiko
Ha nde rérape ojejapo
Vy’a guasu tuichaite.
Upépe ijatypaite
Mitâ ha kakuaáva
Ha torýpe, torypápe
Heta oñembosarái.
Cháke ou tata
Cháke oho tata
Mitâmimi osapukái
Ha ñani sarakípe
Nderérape ovy’ajoa.

V
Oîvoi he’iva’ekue
Chéngo ýpe pomongarai
Ha cheriregua katu
Tatápe penera’âta,
Péva añoite ha’égui
Opaite teko ruvicha,
Karai marangatu
Hekove sakâ jajáiva
Opaite mba’e apohare
Ha ndéko hína tata
Upe karai pytu,
Ipokatúpe reime
Tekove rembopyahu
Nde pytu marangatúpe
Ha, tata ndéko ha’e
Ñande Ru pu’aka
Ñande Ru pytu
Tekove me’êha

(Fuente: dgaleanolivera)

lunes, 20 de junio de 2022

📺 Chapulín jeýma itenondé 😂

📺 Chapulín jeýma itenondé 😂
Oipópe'a Mafe Walker-pe

Mafe Walker, kuñakarai he'íva oñe'êha peteî ñe'ê extraterrestre: "Areko ADN galáctico" he'í.
Ko kuñakarai ogueraha atención umi red-pe he'ívo oñe'êha extraterrestre ñe'ême.
Opa mba'e omoheñóiva posible vida extraterrestre ymaite guive ha'e tema especulación, teoría ha polémica. Ko'ã jey Mafe Walker, mbo'ehára ha "medio" colombiana, ofigura peteî programa mexicano ha oho opa mba'ére: he'i oñe'êha "en extraterrestre". Heẽ, pe supuesto idioma-pe pe E.T.
Marandu jepivegua'ÿva "Venga la Alegría", Azteca Uno pyhareve jehechauka, osê viral opa tendáre. Ndofaltái méme ha jepuká, ha katu ni ndaipóri audiencia oipytyvõva teoría kuñanguéra rehegua.
Oñemotenondévo programa omotenondéva Patricio Borghetti ha Roger González, oñeporandúva Mafe ndive Agathe Sabine ndive, ambue kuñakarai ojehechakuaáva medio ha mbo'ehára Walker.
Ko nota TV mexicana-pe ojejapóva lunes 6 de junio, Mafe oasegura heñóiha "jopói ikatúva oñe'ê lenguaje extraterrestre-pe", pero, supuestamente, ha'e gracias Agathe-pe ikatúva omomba’eguasu haĝua umi mba’e ikatúva ojapo. Kolombiana he'i ikatupyryha onda "máxima frecuencia", oipytyvõva ichupe oñomongeta haguã. "Amondo che onda vocal rupive, oúva korasõgui, apytu'ûgui, ha'ete curiosidad, reñanduva'erã, oho recto, che ha'e peteî puente de comunicación, entre el divino ha ko'ápe ko yvy ape ári", he'i opyrũ’ỹre, upéi ojapo peteĩ jehechauka ñe’ẽ oje’éva rehegua, oipytyvõva umi omotenondéva programa.
“Aipe’a umi portal, he’iséva, umi nde chakra, rerrecibi haĝua dato pyahu, nde código propio, señal nde canal-pe reactiva haĝua nde don ha poder humano. Telepatía, telequinesis, teletransportación, viaje astral rehegua. Aactiva intuición ha aamplifica umi onda pinea-pe”, oindica Walker.

Qávapa pe medium
Mafe Walker ha'e peteî kuñakarai kolo'o oikóva ko'ágã México-pe ha péicha he'i pe oñekompartiva'ekue redes sociales-pe, henda omba'apohápe ha'e Pirámide de Teotihuacán, upépe jepiguáicha oho meme "omyenyhê haguã energía". Avei ojepytaso redes sociales-pe, ha'eháicha Instagram ha TikTok, oikuaauka haguã "ikuaapy".
He'i ha'eha "peteî portal galáctico" oipytyvõ haguã umi tapicha "ovibra haguã yvate", péva ogenera decenas de comentarios umi tapicha ohenóiva ichupe "quack". “Che ADN galáctico estelar-gui ambohasa umi onda de sonido umi cristal vibracional-gui ha oryrýi jave osẽ peteĩ onda de sonido peteĩ frecuencia yvatetereívape. He'iséva, umi onda oike campo electromagnético ha umi electron, protón, neutrón peteîteî umi célula del cuerpo-pe, "omyesakã peteî publicación jepiguáicha'ÿva cuenta Instagram-pe".

PUKARÃ: Chapulín jeýma itenondé, ha ymá ogravá ramó guaré pukarã humorista háicha, television pe Roberto Gómez Bolaño, ojapó ko mba'e ñanembopukátamantevoí ikuentahaguáicha, marãvoí piko Mafa Walker osê oñe'e extraterrestre ñe'eme. Hetáma ojepuká hesé. Pe ma'emintena pe video TikTok-pe gua mba'eichapa ojejapó pe meme ojepuká haguua jajajaj

>>>>>VER EL VIDEO EN TIKTOK<<<<<


(Fuente: clarin)